Novosti - Sve novosti

Sve novosti

Sve novosti

Održana panel rasprava o uvođenju EURa u Hrvatskoj

12. ožujka 2018. | Događanja

Dana 9. ožujka na Fakultetu je u Malom amfiteatru održana panel rasprava „Izazovi uvođenja eura u Hrvatsku“ na kojoj su sudjelovali eminentni predstavnici političkog, gospodarskog i akademskog života. Skup je izazvao veliko zanimanje javnosti i naših studenata, a sam skup predstavlja doprinos realizaciji strategije Fakulteta usmjerene na jačanje aktivne uloge Fakulteta u društvu.

Na skupu su sudjelovali:

  • Branko Baričević, Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj,
  • Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke,
  • Zvonimir Savić, direktor sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore,
  • Sanja Biočić, članica uprave tvrtke AD Plastik za financije, računovodstvo, kontroling i informatiku,
  • Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke OTP Group i
  • prof. dr. sc. Mario Pečarić.

Skup je moderirao prof. dr. sc. Dražen Derado.

U ime domaćina skup je pozdravila prof. dr. sc. Maja Fredotović, dekanica Ekonomskog fakulteta, nakon čega su uslijedile pozdravne riječi prof. dr. sc. Šimuna Anđelinovića, rektora Sveučilišta u Splitu, Mirjane Čagalj, potpredsjednice Hrvatske gospodarske komore i Ante Šošića, zamjenika župana Splitsko-dalmatinske županije.

Panel diskusiju otvorio je Boris Vujčić prezentirajući 'Eurostrategiju' Vlade RH i Hrvatske narodne banke.

Referirajući se na koristi i troškove uvođenja eura Vujčić je kao najznačajnije koristi naveo uklanjanje valutnog rizika i snižavanje kamatnih stopa. Pritom, posebno je istaknuo visoku euroiziranost hrvatskog gospodarstva kao dodatni motiv za ulazak u eurozonu, ali i korist u vidu povećane financijske stabilnosti. Izostanak troškova valutnih konverzija ('provizija') nesumnjivo bi trebao imati pozitivni utjecaj na hrvatski turizam, dok bi niži troškovi poslovanja banaka u okviru eurozone, zajedno sa kredibilitetom Europske centralne banke trebali doprinijeti snižavanju cijene kapitala. Konačno, Hrvatska bi sa ulaskom u eurozonu dobila mogućnost korištenju posebnih financijskih mehanizama pomoći u slučaju financijske i bankarske krize, što će dodatno ojačati makroekonomsku stabilnost u zemlji.

S druge strane HNB troškove uvođenja eura procjenjuje kao male i jednokratne. U tom kontekstu spomenut je rizik od jednokratnog i malog rasta cijena, budući uvođenje eura dovodi do zaokruživanja cijena na više što se može osjetiti kod proizvoda i usluga nižeg cjenovnog ranga, ali ne i kod većine ostalih proizvoda.

U panel raspravi koja je uslijedila Branko Baričević istaknuo je povijesnu ulogu eura u europskom integracijskom procesu, te brojne koristi ne samo za zemlje eurozone, nego i za ostale članice EU. Sanja Biočić naglasila je velika očekivanja gospodarstvenika od eliminiranja valutnog rizika i snižavanja troškova poslovanja putem eliminiranja oscilacija deviznog tečaja i napuštanja obračuna tečajnih razlika. Zdeslav Šantić spomenuo je povoljnije uvjete financiranja za građane i gospodarstvo u cjelini što bi, uz optimalno vođenje makroekonomske politike, trebalo omogućiti gospodarski rast u dugom roku. Zvonimir Savić prenio je iskustva drugih zemalja iz eurozone i naglasio da nema jedinstvenog odgovora na pitanje koristi i nedostataka od uvođenja eura. Mario Pečarić referirao se na glavne teorijske pravce koji objašnjavaju učinke monetarnog integriranja i naglasio sklonost što skorijem uvođenju eura u Hrvatsku.

Nakon toga, uslijedila su pitanja i komentari, a diskusija se nastavila i na prigodnom domjenku.

Galeriju fotografija se panel rasprave pogledajte na Facebook galeriji koju je objavilo Sveučilište u Splitu

Prof. dr. sc. Dražen Derado

 

Ispiši