Nastavni plan i program seminara za turističkog vodiča

Za sve predmete Pravilnikom je propisano  obvezno pohađanje organizirane nastave, kako one u učionici tako i  praktičnog dijela nastave  na terenu.
Nastavni materijali biti će podijeljeni na početku seminara, a polaznici ih preuzimaju osobno!
 

POPIS PREDMETA I PREDAVAČA


OPĆI DIO: 

• Politički sustav RH: prof. dr. sc. Arsen Bačić (5 sati)
• Gospodarski sustav RH: prof. dr. sc. Željko Mrnjavac (5 sati)
• Osnove turizma i uvod u turističko poslovanje: prof. dr. sc. Lidija Petrić (6 sati)
• Osnove turističkog zakonodavstva: Robert Pende, dipl. oec. (5 sati)
• Hrvatska povijest: Elvira Šarić Kostić, prof. (12 sati)
• Turistički zemljopis Hrvatske: prof. dr. sc. Nikola Glamuzina (12 sati)
• Kultura govorenja i pisanja (8 sati; uključuje predavanje i vježbe):  prof. dr. sc. Joško Božanić i prof. dr. sc. Mirela Mihić
• Operativno tehnički poslovi vođenja (24 sata; uključuje predavanje i vježbe na terenu):
  - Leo Petrić, dipl. oec. 
  - Prof. dr. sc. Stjepan Lapenda

  - Tanja Šćerbe, Udruga vodiča 

• Kulturno povijesni spomenici RH i ostale znamenitosti (12 sati):
  - prof. dr. sc. Stjepan Lapenda 
  - prof. dr. sc. Joško Belamarić 
  - Lino Ursić, univ. spec. oec. 
  - Marina Majić, prof. 

POSEBNI DIO: (27 sati) (uključuje predavanja i praktični dio nastave na terenu: Split, Salona, Trogir, muzeji, galerije itd.): 
  - prof. dr. sc. Stjepan Lapenda 
  - prof. dr. sc. Joško Belamarić 
  - Lino Ursić, univ. spec. oec.

ISPITNI PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA TURISTIČKE VODIČE - OPĆI DIO

1. POLITIČKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
(5 nastavnih sati)

1. USPOSTAVA NEZAVISNE I SUVERENE REPUBLIKE HRVATSKE
Uspostava demokratske vlasti u Hrvatskoj
Donošenje hrvatskog Ustava od 22. prosinca 1990.
Referendum o suverenosti i samostalnosti, objava nezavisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. i odluka Sabora od 8. listopada 1991.
Agresija na Hrvatsku i Domovinski rat
2. TEMELJNE VRIJEDNOSTI I NAČELA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Temeljne odredbe Ustava
Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda
Osobne i političke slobode i prava
Gospodarska, socijalna i kulturna prava
3. USTROJSTVO VLASTI REPUBLIKE HRVATSKE
Hrvatski sabor – (način izbora, djelokrug)
Predsjednik Republike Hrvatske (izbor, prava i dužnosti)
Vlada Republike Hrvatske (imenovanje, sastav, odgovornost, ovlasti)
Sudbena vlast (samostalnost i neovisnost, Državno sudbeno vijeće, vrste sudova)
Državno odvjetništvo (djelokrug)
4. USTAVNI SUD
Izbor, sastav i djelokrug
5. HRVATSKE POLITIČKE STRANKE I STRANAČKI SUSTAV
Pojam, osnivanje i prestanak, financiranje
6. REPUBLIKA HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA
Institucije EU (Europski parlament, Vijeće EU i Europska komisija)
Proces stabilizacije i pridruživanja (postupak screeninga, Nacionalni program RH za pridruživanje EU)
Pravna stečevina (acquis communautaire, Direktive)

2. GOSPODARSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
(5 nastavnih sati)

1. RAZVOJ PODUZETNIČKOG TRŽIŠNOG GOSPODARSTVA
Uvođenje tržišnih odnosa
Privatizacija i denacionalizacija
Restrukturiranje gospodarstva
Reforma pravnog sustava
2. OSNOVE GOSPODARSKOG SUSTAVA (s posebnim osvrtom na turizam)
Glavne gospodarske grane (poljoprivreda, prehrambena industrija, tekstilna industrija, drvoprerađivačka industrija, metaloprerađivačka industrija, kemijska industrija, naftna industrija, elektroindustrija, graditeljstvo, trgovina, brodogradnja, pomorstvo i turizam.
Izvoz i uvoz
Bruto domaći proizvod
Tržište rada
Monetarna politika
Fiskalna politika
Bankarski sustav, tržište kapitala i tržište osiguranja
3. EKONOMSKA ORIJENTACIJA REPUBLIKE HRVATSKE
Odnosi s Europskom Unijom,
Odnosi s drugim državama Europe i svijeta.

3. OSNOVE TURIZMA I UVOD
U TURISTIČKO POSLOVANJE

(6 nastavnih sati)

1. OSNOVNI POJMOVI U TURIZMU
Turizam, turist, turističko putovanje
Vrste ili oblici turizma, turistički proizvod
Osnovna obilježja suvremenog turizma
Turističko odredište - destinacija, pojam i obilježja (atrakcije)
Osnovni činitelji razvoja turističke destinacije
Radna snaga u turizmu
Razvitak turizma
Turizam u Hrvatskoj (dominantne vrste, trendovi, mogućnosti i ograničenja razvoja)
2. TURISTIČKA POTRAŽNJA I TURISTIČKA PONUDA
Pretpostavka za formiranje turističke potražnje (poticaji i ograničenja)
Pretpostavke za formiranje turističke ponude
Turističke potrebe i proces donošenja odluka o turističkom putovanju
Turistička motivacija, aktivnosti i oblici turizma
3. ČINITELJI NUŽNI ZA RAZVOJ TURIZMA
Prometnice i prijevoz
Turističke atrakcije
Receptivni kapaciteti (ugostiteljstvo, trgovina, promet, servisi, telekomunikacija, pošta i dr.)
Turističko posredovanje
4. UČINCI TURIZMA
Utjecaj turizma na gospodarski razvitak
Utjecaj turizma na okoliš i prostor
Utjecaj turizma na društvo i kulturu
5. ORGANIZACIJA I PLANIRANJE U TURIZMU
Turistički sustav i organizacija (državna tijela, turističke zajednice, poduzetnici u turizmu, udruge u turizmu)
Planiranje turističkoga razvitka
Marketing u turizmu
6. TURISTIČKO POSLOVANJE
Poslovanje ugostitelja
Poslovanje turističkih agencija
Nacionalne i međunarodne turističke udruge.

4. OSNOVE TURISTIČKOG ZAKONODAVSTVA
(5 nastavnih sati)

1. DRŽAVNA UPRAVA U PODRUČJU TURIZMA
Općenito od državnoj upravi (poslovi i tijela državne uprave)
Državna uprava u turizmu (nadležna tijela, nadležnost)
2. SUSTAV TURISTIČKIH ZAJEDNICA
Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma
3. BORAVIŠNE PRISTOJBE I ČLANARINE
Zakonom o boravišnoj pristojbi
Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama
4. UGOSTITELJSKA DJELATNOST
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
Podzakonski akti za provedbu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
5. USLUGE U TURIZMU
Zakon o pružanju usluga u turizmu
Podzakonski akti za provedbu Zakona o pružanju usluga u turizmu
6. UGOVORI U TURIZMU
Zakon o obveznim odnosima - ugovor o organiziranom putovanju, posrednički ugovor o putovanju, ugovor o alotmanu, ugovor o ostavi
Posebne uzance u ugostiteljstvu

5. HRVATSKA POVIJEST
(12 nastavnih sati)

1. PODRUČJE HRVATSKE U PRETPOVIJESTI I STAROM VIJEKU
Glavna pretpovijesna nalazišta
Predslavensko stanovništvo (Kelti, Iliri, Tračani)
Grčka kolonizacija naše zemlje pod rimskom vlašću.
Dolazak Hrvata na Balkanski poluotok
Odnos prema Francima i Bizantu
Primanje kršćanstva
2. OSNUTAK HRVATSKE DRŽAVE
Hrvatska država za narodnih vladara (osnovna obilježja gospodarskog, društvenog i političkog razvitka)
Ulazak Hrvatske u državno-pravnu zajednicu s Mađarima
3. PROVALA TURAKA I UGOVORNI ULAZAK HRVATA U HABSBURŠKU MONARHIJU
Osnutak, razvitak i značajke vojne granice
Hrvatske zemlje pod mletačkom i turskom vlašću
Otpor bečkom centralizmu
Zrinsko-frankopanska urota;
Apsolutizam Marije-Terezije i Josipa II;
4. HRVATI U 19. STOLJEĆU
Napoleonove Ilirske provincije
Hrvatski narodni preporod
1848. u Hrvatskoj (sazivanje I. građanskog sabora i njegove odluke, položaj bana i banskog vijeća, otpor prema Mađarima),
Bachov apsolutizam, uvođenje općeg građanskog zakonika u Hrvatsku
5. OBNOVA USTAVNOG ŽIVOTA i SABOR 1861.
Odluke i osnutak političkih stranaka
Austro-Ugarska i Hrvatsko-Ugarska nagodba
Hrvatska u nagodbenom razdoblju (Sabor, ban i banska vlada)
6. POLOŽAJ HRVATSKE U 20. STOLJEĆU
Londonski ugovor iz 1915. godine, osnutak i politika Jugoslavenskog odbora
Formiranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba i njezin ulazak u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca
Hrvatska politika između dva rata, borba za ponovnu uspostavu hrvatske državnosti, Osnutak banovine Hrvatske
Hrvatska tijekom II. svjetskog rata, Nezavisna država Hrvatska i osnutak Federalne Hrvatske u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije
Ustavni položaj Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji.

6. TURISTIČKI ZEMLJOPIS HRVATSKE
(12 nastavnih sati)

1. OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJ
Veličina, granice, zemljopisni položaj, stanovništvo i gospodarska struktura stanovništva, nacionalni i vjerski sastav, političko uređenje.
2. OSNOVNA OBILJEŽJA MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH KRETANJA
Međunarodni turistički promet i njegova prostorna distribucija
Receptivni turistički prostori svijeta
Emitivni turistički prostori svijeta
Položaj Hrvatske
3. TURIZAM HRVATSKE
Povijesni aspekt razvoja turizma u Hrvatskoj
Prednosti turističko-zemljopisnog i geoprometnog položaja Hrvatske
Prirodni i antropogeni turistički resursi Hrvatske
4. TURISTIČKA REGIONALIZACIJA PROSTORA HRVATSKE
Reljef, klima, prometni položaj, gradovi, stanovništvo i naseljenost, biljni i životinjski svijet
– Primorska ili jadranska turistička regija
Sjeverno hrvatsko primorje: Istra, Kvarnersko primorje i otoci, Vinodolsko primorje, Velebitsko podgorje – primorje
Južno hrvatsko primorje (Dalmacija): Sjeverna Dalmacija (Zadarska turistička regija – otoci, uže kopneno primorje, Kotari, Bukovica i južno Velebitsko podgorje, Šibenska turistička regija – otoci, uže kopneno primorje, Zagora), Srednja Dalmacija (Trogirsko turističko područje, Kaštelanska rivijera, Split, Poljička rivijera, Makarska rivijera, srednje dalmatinski otoci, Zagora – Sinjska, Imotska, Vrgoračka krajina), Južna Dalmacija (Dubrovačko primorje, poluotok Pelješac, veći južno-dalmatinski otoci, Dubrovački arhipelag – Elafitski otoci, donjo-neretvanski kraj)
– Gorsko-planinska turistička regija
Gorski kotar
Lika
Podkapelska udolina
– Panonsko-peripanonska turistička regija
Središnja Hrvatska: Zagreb, Hrvatsko zagorje, Varaždinska podravina i Međimurje, Bilogorska podravina Lonjsko-ilovska zavala, Sisačka posavina, Banovina, Kordun, Karlovačko pokuplje
Istočna Hrvatska: Osijek, Baranja, Vinkovačko-vukovarski kraj, Srijem, Slavonska podravina, Slavonska posavina, Požeška kotlina

7. KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI I DRUGE ZNAMENITOSTI HRVATSKE
(12 nastavnih sati)

1. OPĆE ZNAČAJKE HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE
Mediteranski kulturni krug i primorska Hrvatska
Srednjoeuropski kulturni krug i kontinentalna Hrvatska
Hrvatska kultura u europskom kontekstu
2. UVODNI PREGLED KULTURNE BAŠTINE HRVATSKE
Nepokretna i pokretna kulturna dobra
Urbane i ruralne povijesne cjeline
Arheološki lokaliteti
Integralne vrijednosti kulturne i prirodne baštine
Spomenici svjetske kulturne baštine (s liste UNESCO-a)
3. NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
(pojedine vrste s primjerima)
Građevine – sakralni objekti (posebice katedrale i samostanske cjeline)
Građevine – za stanovanje (posebice palače i dvorci)
Memorijalni objekti
Fortifikacijski objekti,
Kulturna dobra javne namjene: upravne, reprezentativne, prometne i druge,
Tehnički (industrijski) objekti
Vrtovi, perivoji, parkovi
4. POKRETNA KULTURNA DOBRA
(pojedine vrste s primjerima – uz kratki osvrt na značajke odabranih primjera)
Pokretna kulturna dobra u prostorima njihovog izvornog smještaja – crkveni inventar i predmeti, predmeti u dvorcima, palačama i dr.
Pokretna kulturna dobra u muzejima, galerijama, knjižnicama i sličnim ustanovama (zbirke predmeta, arhivska građa, likovna i druga umjetnička djela, i sl.)
5. KULTURNA BAŠTINA PRETPOVIJESNOG, ANTIČKOG I SREDNJOVJEKOVNOG RAZDOBLJA
Spomenici pretpovijesti antike, romanike i gotike na području Hrvatske
Najznačajniji primjeri nepokretne i pokretne baštine navedenih razdoblja s posebnim osvrtom na najznačajnije spomenike kulture starohrvatske kulturne baštine.
6. KULTURNA BAŠTINA RENESANSNOG I BAROKNOG STILSKOG RAZDOBLJA
Opće značajke stilskih razdoblja renesanse i baroka uz primjere koji na reprezentativan način predstavljaju pojedine vrste spomenika kulture tih razdoblja na području Hrvatske.
7. KULTURNA BAŠTINA XIX. I XX. STOLJEĆA
Opće značajke osnovnih stilskih pravaca uz primjere koji na reprezentativan način predstavljaju pojedine vrste spomenika kulture tih pravaca na području Republike Hrvatske.
8. RELIGIJSKA KULTURA
Drevne religije i mitovi
Kršćanstvo, židovstvo, islam
Religijska ikonografija
9. OSNOVNE ZNAČAJKE ETNOGRAFSKE BAŠTINE
Materijalne i duhovne značajke etnografske baštine, uz pregled regionalnih specifičnosti tradicijskog graditeljstva, oblikovanja, korištenja upotrebnih predmeta, folklornog stvaralaštva u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja i sl., te tradicijskih umijeća i obrta.
10. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA KAO DIO TURISTIČKE PONUDE
Nacionalni parkovi i parkovi prirode
Zaštićene biljne i životinjske vrste
Prirodoslovni muzeji i zbirke, zoološki vrtovi
Opće karakteristike stanja kulturne i prirodne baštine
Odnos sustava zaštite i prezentacije kulturne baštine
Promidžba kulturne baštine u funkciji promidžbe turizma
Prostori, institucije i manifestacije (kulturna baština kao odraz kulture života i nacionalnog identiteta).

8. KULTURA GOVORENJA I PISANJA
(8 nastavnih sati)

Ispit se sastoji od usmenog dijela i pismenog dijela u kojem se piše kraći tekst na zadanu temu iz hrvatskog kulturnog, znanstvenog ili političkog života.
1. OSNOVE HRVATSKOG JEZIKA
Jezik i priopćavanje (komunikacija), pismo, govorni i pisani jezik, pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija), naglasni sustav hrvatskoga književnog jezika, vrednote govornoga jezika, književni (standardni) jezik, pojam idioma, književni (standardni) jezik i dijalekti, pisanje stranih vlastitih imena (posebice osobnih i zemljopisnih), tekstovi i funkcionalni stilovi standardnog jezika (književno-umjetnički, razgovorni, publicistički, novinarski, administrativno-poslovni, popularno-znanstveni, znanstveno-stručni), neologizmi, arhaizmi, dijalektalizmi, žargonizmi, poetizmi, profesionalizmi, tuđice, barbarizmi, povijest jezika, glavna jezikoslovna djela (gramatike, rječnici, savjetnici, periodika, enciklopedistika), glavni jezikoslovci i jezikoslovne institucije, reprezentativni hrvatski pisani spomenici.
2. OSNOVE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
Povijest književnosti, književnost i povijest hrvatskog naroda, književnost i druge umjetnosti, epohe i razdoblja, stilovi i pravci, klasična i moderna književnost, usmena i pismena književnost, književni časopisi i središta, nacionalni običaji i blagdani u književnosti, književni regionalizam, hrvatski putopis, reprezentativni pisci i djela, nacionalne književne institucije i spomenici.
3. OSNOVE JEZIČNOGA IZRIČAJA
Pisani i govorni izričaj, pisanje kao komunikacija, govorenje (neutralno i stilski markirano), značenje vrednota govornog jezika (intonacija, intenzitet, stanka, rečenični tempo, mimika i geste), tekst (način oblikovanja teksta, vrste teksta), opis, raščlamba (analiza), tumačenje (interpretacija), monolog, dijalog, prikaz, sažetak, upućivanje (instrukcija), stručno nazivlje i profesionalizmi, komunikacijski tekstovi (vijesti, obavijesti, oglas, reklama, molba, zahvalnica, čestitka, pozivnica, sažalnica), oblikovanje tekstova za medije (tisak, radio, televizija), govor (visoki, srednji i jednostavni stil), retorika i retorička pravila, voditeljstvo.
4. OSNOVE MEDIJSKE KULTURE
Pojam, vrste i povijest medija, kazalište (vrste i povijest, nacionalne kazališne manifestacije), film (vrste i povijest, nacionalne filmske manifestacije i institucije), radio i televizija publicistika i grafička industrija (knjiga, novine, časopis, strip, katalog, letak, plakat i sl., povijest knjige i tiskarstva, biblioteke i knjižnice (nacionalne, regionalne, gradske), priprema teksta za tisak, izložbe i sajmovi, informatika, bibliotekarstvo, arhivistika, mediji i konkurencija.

9. STRANI JEZIK
(ispit bez održavanja prethodne nastave)

Pri provjeravanju znanja iz stranog jezika, turistički vodič mora pokazati da je strani jezik svladao do te mjere da se njime potpuno samostalno služi u cilju:
a) komuniciranja s turistima na opće teme,
b) davanje turistima informacija u okviru profila turističkog vodiča.
Provjera znanja stranog jezika provodi se kroz izlaganje u praktičnom dijelu ispita, odnosno kroz izradu prijevoda seminarskog rada na strani jezik.

10. OPERATIVNO-TEHNIČKI POSLOVI VOĐENJA ZA TURISTIČKOG VODIČA
(24 nastavna sata)

1. SADRŽAJNA I TEHNIČKA PRIPREMA VOĐENJA TURISTA
Prikupljanje informacija, izvori informacija, sistematiziranje informacija i kontinuirana priprema
Specifičnosti pripreme i uloge vodiča u odnosu na različite turističke atrakcije
Tehnička priprema vođenja: odluka o prihvaćanju posla, informacije o putovanju, dokumentacija, ostala sredstva potrebna za vođenje.
2. KOMUNICIRANJE S TURISTIMA
Čimbenici uspješnog verbalnog i neverbalnog komuniciranja
Smetnje i zapreke komuniciranju (osobne, organizacijske, psihološke, kulturne)
Oblici komuniciranja s turistima (prigodna izlaganja na početku i kraju vođenja, davanje osnovnih informacija o područjima obuhvaćenim izlaganjem, tumačenja, obavijesti, razgovori, odgovori na pitanja, upute i pojašnjenja), korištenje karti i planova, crteža, mapa, projekcije filmova i fotografija, emitiranje zvučnih zapisa i glazbe.
3. ORGANIZACIJA VOĐENJA TURISTA
Osnove organizacije vođenja turista (sastajanje i prvi kontakt, animacija turista, razilaženje i ponovno okupljanje, pauze, izbor mjesta za tumačenje, kretanje u gradu i prirodi pješice,)
Organizacija vođenja i tumačenje u različitim prijevoznim sredstvima (autobus, osobni automobil, brod i trajekt, zrakoplov, vlak, razna sredstva javnog prijevoza) te snalaženje u nepredviđenim situacijama
Organizacija turista i tumačenje u ostalim objektima (muzej, galerija, arheološki lokalitet, povijesna mjesta, i ostalim mjestima od arhitektonskog i kulturnog značaja)
Vođenje osoba s posebnim potrebama (posebni oblici tumačenja prilagođeni osobama s posebnim potrebama)
Specifičnosti u pružanju pojedinih usluga turistima (dočekivanje turista, transferi, ispraćaj turista, asistencija, prevođenje, panoramski razgled autobusom, razgled pješice, noćni razgled, izlet, tura, incentive paket aranžman)
Sigurnost turista
Rješavanje prigovora, žalbi i reklamacija
Osnove etike i odnos prema suradnicima i turistima.
4. VJEŽBE
Pokazna turistička vođenja (u predavaonici i na terenu)
Praktično vježbanje turističkog vođenja (u predavaonici i na terenu)

 

POSEBNI DIO

Posebni dio stručnog ispita za turističkog vodiča obuhvaća ispitnu materiju o turističkim cjelinama pojedine županije iz sljedećih područja:

1. Povijesni razvitak
2. Urbanistički razvitak
3. Gospodarski razvitak
4. Topografska orijentacija
5. Poznate osobe iz područja povijesti, umjetnosti, športa, znanosti i kulture
6. Umjetničke, kulturne i znanstvene institucije
7. Kulturno-povijesni spomenici (kulturna baština)
8. Prirodna baština (osobito zaštićeni dijelovi prirode)
9. Turistička ponuda
11. Manifestacije
12. Ostale zanimljivosti.
 Sadržaj po pojedinom području posebnog dijela ispitnog programa i broj nastavnih sati utvrđuje ispitna komisija.