U vremenu kada su povjerenje i vjerodostojnost postali jedna od najvrjednijih društvenih valuta, kvaliteta financijskog izvještavanja nije samo računovodstveno pitanje – ona je pitanje odgovornosti prema društvu.
Kad čujemo vijesti o velikim financijskim aferama, propasti poduzeća ili gospodarskim krizama, često se postavlja isto pitanje: kako je moguće da nitko ranije nije primijetio problem? Odgovor se vrlo često krije u kvaliteti financijskih izvještaja – dokumenata koji bi trebali pokazivati stvarno stanje poslovanja neke kompanije.
Upravo se tim pitanjem bavio znanstveni projekt „Raščlamba determinanti kvalitete financijskog izvještavanja“ koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a provodio tim istraživača s našeg fakulteta. Cilj istraživanja bio je otkriti koliko su financijski izvještaji u Hrvatskoj pouzdani, što se u njima mijenja prema uputama revizije i koliko revizori zapravo doprinose kvaliteti informacija koje koriste ulagači, banke, država, građani i ostali zainteresirani dionici.
Ono što Hrvatsku čini posebno zanimljivom za ovakvo istraživanje jest činjenica da kompanije čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi objavljuju i nerevidirane i revidirane godišnje financijske izvještaje. To je gotovo jedinstvena praksa u svijetu i znanstvenicima omogućuje rijedak uvid: mogu usporediti kako financijski izvještaji izgledaju prije i nakon što ih pregledaju revizori.
Rezultati istraživanja pokazali su da razlike između nerevidiranih i revidiranih izvještaja često nisu male ni beznačajne. U brojnim slučajevima revizija je dovela do smanjenja iskazane dobiti. Drugim riječima, neke su kompanije prije revizije prikazivale bolje poslovne rezultate nego što su oni na kraju službeno potvrđeni. To ne mora nužno značiti prijevaru – ponekad je riječ o pogreškama, različitim procjenama ili neusklađenosti s računovodstvenim pravilima – ali pokazuje koliko je proces revizije važan za vjerodostojnost financijskih informacija.
Istraživači su također otkrili da je čak trećina analiziranih društava dobila modificirano mišljenje revizora, što znači da su revizori uočili određene probleme ili ograničenja u financijskim izvještajima. Takav je rezultat prilično neuobičajen u usporedbi s razvijenijim tržištima kapitala i otvara važna pitanja o kvaliteti financijskog izvještavanja i korporativnog upravljanja u Hrvatskoj.
Posebno zanimljivo pitanje bilo je imaju li velike međunarodne revizorske kuće – poznata „Velika četvorka“ – doista višu kvalitetu revizije od ostalih revizora. Znanstvenici su istraživali je li reputacija „Velike četvorke“ opravdana ili razlike proizlaze iz činjenice da takve revizore češće angažiraju kvalitetnije i stabilnije kompanije. Upravo je hrvatski model objavljivanja nerevidiranih i revidiranih izvještaja omogućio detaljniju i objektivniju analizu tog problema nego što je to moguće u većini drugih država.
Projekt se nije bavio samo brojkama nego i ljudima. Jedan dio istraživanja proučavao je utjecaj profesionalne etike računovođa na kvalitetu financijskog izvještavanja. Naime, financijski izvještaji nisu samo tehnički dokumenti – iza njih stoje ljudi koji donose odluke, procjenjuju vrijednosti i biraju način prikaza poslovanja. Zato su etičnost, profesionalna odgovornost i neovisnost računovođa i revizora ključni za povjerenje javnosti.
Zašto je sve ovo važno običnim građanima?
Zato što kvalitetni financijski izvještaji nisu važni samo investitorima i bankama. Oni utječu na sigurnost radnih mjesta, stabilnost gospodarstva, povjerenje u institucije i donošenje odgovornih poslovnih odluka. Kada su informacije netočne ili prikrivene, posljedice mogu osjetiti zaposlenici, dobavljači, mali dioničari, pa čak i cijelo društvo.
O istraživanju
Ovaj tekst temelji se na rezultatima znanstvenog projekta „Raščlamba determinanti kvalitete financijskog izvještavanja“, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ).
Autori publikacije:
Željana Aljinović Barać, Ivana Perica, Andrijana Rogošić, Slavko Šodan i Tina Vuko
Izvorna publikacija:
Aljinović Barać, Ž., Perica, I., Rogošić, A., Šodan, S. i Vuko, T. (ur. Aljinović Barać, Ž.) (2024). Raščlamba determinanti kvalitete financijskog izvještavanja – Rezultati projekta. Split: Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. ISBN 978-953-8566-01-1.