Katedra za turizam i gospodarstvo pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (EFST) već petu godinu na poseban način obilježava Svjetski dan turizma. Riječ je o događaju kojeg UN-ova Svjetska turistička organizacija (UNWTO) od 1980. godine obilježava svakog 27. rujna. Službena tema ovogodišnjeg UNWTO-ovog Svjetskog dana turizma jest Preispitivanje turizma (eng. Rethinking Tourism). Tim povodom, 18. listopada 2022. organizirana je panel rasprava na temu Turizam kakav želimo: Turizam u Splitu 2030., s ciljem propitivanja trenutnog stanja i vizije održivog razvoja turizma na području grada Splita.
Panel raspravu je moderirala prof. Lidija Petrić s Ekonomskog fakulteta u Splitu, a kao panelisti sudjelovali su: Ivica Puljak, gradonačelnik grada Splita; Alijana Vukšić, direktorica ureda Turističke zajednice grada Splita; Ana Grgić, docentica na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu; Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Martina Nimac Kalcina, donedavna predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK; Neven Ivandić, viši znanstveni suradnik na Institutu za turizam u Zagrebu.
Sudionike panela i sve prisutne je pozdravio izv. prof. dr. sc. Vinko Muštra, dekan Ekonomskog fakulteta, naglasivši kako Fakultet sudjeluje u važnim projektima koji su fokusirani upravo na temu današnjeg skupa te da u nastavnom i znanstvenom dijelu ova visokoškolska ustanova želi biti predvodnik trendova i imati aktivnu ulogu u izgradnji boljeg društva.
U uvodnom izlaganju prof. Petrić je ukazala na trend rasta turističkih dolazaka i noćenja u Splitu te na ostvarene rezultate turističkog prometa. Posljednjih godina, s iznimkom pandemijskih godina, Split bilježi značajno povećanje turističkog prometa. Godine 2019. turistički promet se približio milijunu dolazaka (943.907) i 2,75 milijuna noćenja, što je bio rast od oko 9% u odnosu na 2018. godinu (među najvećim stopama rasta u RH). U 2021. broj noćenja je bio niži zbog pandemije (1.732.931), ali još uvijek značajan. Ove godine samo u kolovozu je ostvareno 173.603 dolazaka i 645. 982 noćenja. Direktorica ureda TZ grada Splita, gđa Vukšić smatra kako je to rezultat dugogodišnjih napora i promišljanja razvoja turizma, ali i otvaranja emitivnih tržišta nakon pandemije korona virusa te geoprometnog položaja Splita.
U kratkom osvrtu na ekonomske učinke rastućeg turističkog prometa, gradonačelnik gospodin Puljak naglasio je multiplikativne učinke turizma te ukazao da najveći udio proračuna grada čine sredstva od poreza na plaće zaposlenih u djelatnostima turizma i ugostiteljstva te djelatnostima povezanim s turizmom. Istovremeno smatra kako uz pozitivne utjecaje razvoja turizma treba ukazati i na izazove koje nosi - preopterećenost centra grada i probleme stanovanja u centru, infrastrukturne probleme, promet u mirovanju. Stoga je važno ulaganje u kvalitetu života u gradu, jer samo grad koji je dobar za građane, dobar je i za turiste.
Voditelj nacionalnog projekta uspostave sustava satelitskih računa održivog turizma Republike Hrvatske, gospodin Ivandić Neven, viši znanstveni suradnik iz Instituta za turizam, objasnio je značenje tog projekta za unaprjeđenje analize dugoročne održivosti turizma te ukazao na potrebu praćenja pokazatelja održivosti na razini JLS. Problemi turizma u Splitu nisu turisti koji borave dulje u gradu, problem uglavnom generiraju jednodnevni posjeti, istaknuo je Ivandić. S druge strane, važno je i pitanje vlasništva nad nekretninama, zbog čega treba utvrditi točan broj stanova i kuća za odmor koje se iznajmljuju turistima.
Stanje i trendove odnosno stope rasta kapaciteta privatnog smještaja u gradu Splitu, komentirala je donedavna predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, gospođa Nimac Kalcina. Naglasila je da je njihov iznimni rast rezultat globalnog trenda posljednjih 5 godina te da je glavni problem Splita kad je riječ o turizmu, njegova monokulturna pozicja. Gospođa Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, komentirala je stanje splitske ugostiteljske scene u svjetlu rasta turističkog prometa. Smatra kako su ugostitelji imali značajnu ulogu u uređenju zapuštenih dijelova grada te da porast broja ugostiteljskih objekata treba sagledati kao odgovor na zahtjeve tržišta. Fleksibilnost privatnog sektora u prilagođavanju tržištu i praćenje trendova u ugostiteljstvu istakla je kao pozitivna obilježja, dok najveći problem vidi u infrastrukturi u gradu koja ne prati razvoj privatnog sektora.
Stanje urbanizma u Splitu te u kojoj je mjeri i na koji način enormni rast turističke potražnje u relativno kratkom razdoblju utjecao na prostor našeg grada i njegove urbane funkcije, komentirala je Ana Grgić, docentica s Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Istaknula je kako se stanje u prostoru prije svega prati u kvaliteti stanovanja i života u Splitu. Prostorne posljedice rasta turizma evidentne su u cijelom gradu, a problem vlasništva i stanovanja u staroj gradskoj jezgri eskalirao je posljednjih godina. Širenje 'apartmanizacije' i izvan centra grada dodatno stvara nezadovoljstvo lokalnog stanovništva i zamor od turizma, kvaliteta života pati pa pojam turist dobiva pogrešno značenje.
Na prostorne probleme osvrnuo se i gradonačelnik Puljak te naglasio da se uz to veže i problem ingerencija koje ima Grad u rješavanju prostornih problema koje turizam generira u Splitu. Jedan od najvećih je problem upravljanja pomorskim dobrom, koje je jedan od najvažnijih resursa za razvoj turizma u priobalnim gradovima. Grad može utjecati na sigurnost, na razvoj i upravljanje infrastrukturom, namjenu nekih prostora u centru grada te na problem odvoza otpada u centru grada. Problem 'apartmanizacije', naglasio je gradonačelnik Puljak, treba sagledati i u kontekstu izvora prihoda i pitanja egzistencije za velik broj stanovnika grada. Unatoč svim problemima, ističe kako je Split grad poželjan za život.
Iako je izrada studije Turističkih nosivih kapaciteta Splita još u tijeku, temeljem nekih preliminarnih rezultata, kao i dosadašnjih istraživanja, Ivandić je istaknuo da je u nekim elementima, poglavito socio-kulturnim, Split već prešao točku zasićenja, odnosno prag nosivih kapaciteta, prije svega u povijesnoj jezgri i oko nje, gdje se registrira izrazita koncentracija dolazaka i noćenja. No, kako ističe Ivandić, nosivi kapacitet nije u vremenu zacementirani, fiksni broj, već ga treba promatrati kao signalni mehanizam koji će skrenuti pozornost na probleme. Turizam u Splitu će sigurno rasti – pitanje je želimo li rast ili razvoj i kakav turizam uopće smatramo poželjnim? Split, nažalost, još nije odgovorio na ta pitanja, tvrdi Ivandić.
U tom kontekstu, prof. Petrić je istaknula mnogobrojne kritike na račun rastućeg trenda kapaciteta privatnog smještaja, od onih koje se tiču povoljnijeg poreznog statusa u odnosu na hotelski sektor, činjenice da ih može svatko registrirati, što često dovodi do erozije kvalitete, pa do mogućnosti obavljanja djelatnosti iznajmljivanja u višekatnim stambenim objektima. Postavila je pitanje o potrebi uvođenja reda u ovom području i eventualnog zaustavljanja daljnjeg rasta ove vrste kapaciteta. Nimac Kalcina smatra kako ovaj problem treba sagledati prije svega u kontekstu otvaranja tržišta nekretnina i rastuće međunarodne potražnje te načina izdavanja dozvola za rad i registriranja djelatnosti. Istaknula je također i da bi problem manjka stanova za potrebe studenata (što se pokazalo jednim od većih problema za studentsku populaciju koja početkom sezone mora iseliti radi ustupanja stanova turistima) , treba rješavati gradnjom studentskih domova izvan centra Splita.
Mnogobrojne kritike vezuju se i uz ugostiteljski sektor, prije svega uz velik broj ugostiteljskih objekata, sezonski karakter rada većine objekata, porast cijena usluga, porast broja objekata brze prehrane itd. Na pitanje o održivosti takve situacije, Jelena Tabak je ukazala na problem izdavanja dozvola za određene površine. Također, ne vidi problem u restoranima brze hrane, jer smatra da je tržište odnosno potražnja za takvom uslugom najbolji regulator njihovog broja. Smatra da se ne može pouzdano ustvrditi da u Splitu ima previše ugostiteljskih objekata jer nisu dostupni službeni podaci, no tvrdi kako je u pripremi Upisnik ugostiteljskih objekata na razini RH, koji bi trebao dati neke odgovore na pitanje broja i vrste ugostiteljskih objekata. Naglasila je ulogu ugostiteljstva u vraćanju lokalnog stanovništva u centar grada, dok je jedan od studenta iz publike komentirao da tu tvrdnju treba uzeti s oprezom budući da cijene ugostiteljskih usluga u jezgri nisu prikladne za studentsku populaciju, ali i dobar broj građana. S obzirom na manjak kadrova u svim djelatnostima, a napose u ugostiteljstvu, J. Tabak je naglasila kako bez uvozne radne snage ugostitelji neće moći raditi te da treba osigurati radne dozvole za cijelu godinu.
Na pitanje ima li Split još prostora za širenje smještajnih kapaciteta, poglavito hotelskih i treba li nam uopće još kapaciteta, posebno u svjetlu ostalih infrastrukturnih i društvenih ograničenja, A. Grgić dala je kratki pregled razvoja turističke arhitekture od 60-ih godina prošlog stoljeća do danas i skrenula pozornost na afere koje je u posljednjoj dekadi generirala gradnja novih hotela u Splitu. Istakla je upravljački i vlasnički aspekt nekretnina koje se iznajmljuju te posljedice prelaženja na kratkoročni najam objekata.
A.Vukšić komentirala je zadovoljstvo naših posjetitelja ponudom u Splitu. Iako su rezultati visoki, postoje određena odstupanja u ocjeni pojedinih elemenata ponude, posebno u pogledu javne infrastrukture.
U kontekstu međuodnosa lokalne zajednice i razvoja turizma, N. Ivandić je kratko komentirao preliminarne rezultate istraživanja zadovoljstva građana Splita aktualnim razvojnim modelom turizma u Splitu. Problemi razvoja turizma iz perspektive lokalnog stanovništva su visoke cijene nekretnina i problem kupnje stanova, javna infrastruktura, posebno promet u mirovanju, odvoz otpada (u prostornom smislu), gubitak identiteta i duha grada. Ivandić smatra kako Split treba drugačiji pristup razvoju turizma, pri čemu je od presudnog značenja suradnja i povezivanje različitih dionika.
Na pitanje gdje vidi Split u doglednoj budućnosti i je li spreman prihvatiti izazov oblikovanja drugačijeg turizma u Splitu, gradonačelnik Puljak je citirao viziju iz nove strategije razvoja grada (u izradi), u kojoj se ističe uloga održivog i odgovornog turizma te kako bi Split 2030. godine bio grad ugodan i poželjan za život, poslovanje i posjet, odnosno 'gospodarsko, sportsko, kulturno i sveučilišno središte Mediterana'.
Na pitanje, kakve vrste turizma Split treba razvijati, A. Vukšić smatra kako Split ne smije biti prepoznat na tržištu kao party destinacija već da prije svega treba iskoristiti iznimne resurse kojima raspolaže i na temelju njih razvijati kulturni, kongresni, eno-gastro, zdravstveni i nautički turizam, te sustavno raditi na poboljšanju ukupne infrastrukture, i cjelokupnog imidža Grada kao sigurnog i privlačnog mjesta za život i posjećivanje.
Nakon služenog dijela panela, u razgovor su se uključili i slušatelji, posebno studentska populacija koja je najviše pitanja imala za gradonačelnika Puljka. Zanimalo ih je, između ostaloga što Gradonačelnik, odnosno gradska uprava misli poduzeti u svezi naplate priveza i ostalih usluga na zapadnoj obali; kako gleda na otvaranje diskoteka u centru grada te na visoke cijene ugostiteljskih usluga. Pitanje je bilo upućeno panelistima i o poreznom statusu iznajmljivača smještaja i potrebi redefiniranja istoga.
Zaključak panelista i ostalih dionika iz turističkog sektora jest kako je tema koju je Katedra za turizam i gospodarstvo otvorila ovom panel raspravom, ključna tema aktualnog momenta te kako su dijalog i suradnja destinacijskih dionika, koji očekivano i evidentno imaju različite stavove o pojedinim aspektima razvoja turizma, iznimno važni i neophodni. Zaključeno je i kako je Ekonomski fakultet, kao regionalni predvodnik i izvorište stručnih znanja te analiza u području turizma, pravo mjesto s kojeg dolazi poziv na dijalog i suradnju.